Sezona je malih ježeva, zaštitite ih i uštedite na pesticidima.

OPREZ VOZAČI!  Molimo vas, pazite,  u proljeće je sezona malih ježeva!
Oni  su lijepi, bezopasni i vrlo korisni!
Osloboditi će vas puževa, zmijskih jaja, malih otrovnica, insekata štetnih za vrtove  i još puno svega štetnoga .... 

Mali ježići ostaju bez majki iz više razloga ; trovanja, stradavanje majki kada izlaze po hranu, a najveći broj ih strada kada  i sami počinju izlaziti iz brloga.

U nastavku je par savjeta što učiniti ako naiđete na ostavljenog malog ježića.

1.STAROST IZMEĐU 1-7 DANA
Bebu odmah utopliti (termofor, boca s toplom vodom, električni grijač).
Treba svakako potražiti majku u blizini ili pričekati da se vidi da li će se mama vratiti. Vrlo je važno da je beba posisala prvo majčino mlijeko koje nazivamo kolostrum jer ono ima antitijela koja štite bebu od infekcija u prvo vrijeme njezina života pa je neobično važno da ga ježić dobije. Obično ga beba posiše u prvih 24 sata. Ako ga beba nije posisala takvi ježići obično ugibaju bez obzira što mi činili.

Prvi tjedan se bebe hrane svaka 2-3 sata a kasnije se taj period između hranjenja povećava  za po jedan sat u svakom  slijedećem tjednu.
Najbolji rezultati pokazani su ako se hane bebe kozjim mlijekom, sve ostale zamjene pokazale su se nedostatnima te je vrlo mali broj ježića preživljavao hraneći se drugim vrstama zamjenskih mlijeka. Mlijeko treba biti mlačno (nikako hladno!) što znači da ga prije svakog hranjenja treba prigrijati na blago toplo.
Količine koje posišu su:
1-2g na dan za bebe u prvih 10 dana starosti
4-5g/dan u 2-3 tjednu života
7-9g/dan između3-9 tjedna života

Najbolje je hraniti kroz kapaljku ili na špricu od 2 ml. Upotreba dudica ma kako male bile pokazao se lošim jer ili teško vuče kroz otvor na dudici pa brzo odustaje ili  ostaje gladan ili je otvor pre-veliki pa dolazi do zalijevanja i mogućeg ugušenja s mlijekom.
Čvrsta hrana  (mačja konzerva ali za bebe mace i ostalo što je navedeno u prehrani u prethodnom poglavlju) počinje se nuditi već s 3 tjedna starosti (male količine), smanjuje se broj mliječnih obroka  te većina ježića prelazi na samostalno hranjenje već u dobi s 5-6- tjedana. Nekima treba manje a nekima druže vrijeme tako da nije potrebno forsirati ili se pretjerano zabrinjavati ako se stvari ne odvijaju u navedenom terminu.U svakom slučaju ako još s 8 ili 9 tjedana uopće ne uzimaju čvrstu hranu onda treba posjetiti veterinara i pregledati mladunče.
Isto tako čim se počinje nuditi čvrsta hrana treba početi ostavljati i svježu vodu.

Ako postoji neka majka ježica u blizini može joj se pokušati podmetnuti i nađena beba, što ponekad i uspijeva. Ako se zamjenska majka buni ili ne pokazuje interes treba preuzeti brigu za ježića i hranjenje u vlastite ruke. 

OPĆE UPUTE

Ne odustajte!  U početku ima mlijeka posvuda, jasno je da im bilo kakva zamjena za majčino mlijeko nije fino, a i problem je prilagodbe bebe da jede u ovakvim uvjetima.

Prije hranjenja obavezno oprati ruke.! Bebe su vrlo osjetljive na infekcije naročito E. Colli (iz vašeg probavnog trakta!) . Općenito bebe moraju biti držane na već spomenutim termoforima, čiste i iza svakog hranjenja treba izmasirati trbuščić (vrlo nježno) kao i predio anusa kako bi došlo do izbacivanja izmeta.  Majka to čini tako da ih liže poslije obroka, to ne služi samo kao klasično «pranje» nego i kao stimulacija za mokrenje  i defeciranje.. Onaj koji se brine o bebi to čini   s pomoću smotuljka vate kojim masira potručje trbušćića i analnog otvora nekoliko minuta. Bebe na zamjenskoj prehrani imaju nešto rjeđe stolicu  nego bebe koje othranjuju majke ježice. Isto tako treba bebu očistiti poslije hranjenja od ostataka mlijeka. 
Najbolje je držati bebe u tzv. boxevima (za hrčke ili zamorce) u koji se stavi prvo grijač, zatim pamučna krpica na grijač te onda krpica u koju se stavljaju bebe a pokrije se poklopcem koji je perforiran (ti boxevi imaju baš takve poklopce) kako bi bilo zraka i normalnog strujanja zraka a muhe ili drugi insekti ne mogu doći do bebe.
Normalno je da će beba već u 4-5 tjednu života biti živahna i da se može preseliti u veći kavez za npr. zamorce ili zečeve. Na dno se stavlja bijeli papir (ne novine!), te na to sloj hoblovine (ne smije biti sitna nego krupnija hoblovina jer sitna ulazi u nosnice te izaziva probleme s disanjem, kao i alergije nos  i nikako porijeklom od hrasta ili oraha jer izaziva vrlo jake alergije koje čak mogu smrtno završiti za mlade životinje). Na to se stavi sijeno i napravi se kućica. Takvu stelju treba redovito čistiti odnosno svakodnevno uklanjati zaprljane dijelove.
Ukoliko jež ne želi neku vrste hrane jesti ne forsirajte nego nađite ono što mu je odgovarajuće. Nikako ne ostavljajte hranu više od nekoliko sati jer smo rekli da to nema smisla jer se ukiseli a ako ju ježić ne pojede odmah onda ju vjerojatno niti neće pojesti .
Općenito kod bilo koje životinje treba u potpunosti izbaciti našu narodnu da ako ogladni da će sve pojesti što mu se ponudi. Sigurno je da neće i da može uginuti.

Ukoliko imate bilo kakvih nedoumica najbolje je obratiti se Centru za zbrinjavanje gdje ćete obiti savjet ili odmah  odpremiti mladunče u rehabilitacijski centar.