Cijelo vrijeme trajanja velike vrućine pridržavajte se slijedećih preporuka:

 

Rashladite svoj dom

 

  • Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8.00 i 10.00 sati, u 13.00 sati i nakon 22.00 sata noću. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu ili ako ste osoba starija od 60 godina, ili ako imate kronične zdravstvene probleme.
  • Koristite hladniji noćni zrak za rashlađivanje svog doma. Otvorite sve prozore ili rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati kada je vanjska temperatura niža.
  • Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i rolete (ako imate), osobito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svijetla i električne uređaje.
  • Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili popodnevno sunce.
  • Objesite mokre ručnike kako bi rashladili zrak u prostoriji, no nemojte zaboraviti da se na taj način povećava vlažnost.
  • Ako imate uređaj za rashlađivanje (klima uređaj) zatvorite vrata i prozore kako ne bi trošili više energije nego što je potrebno.
  • Ventilatori (električni) mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura iznad 35˚C neće spriječiti mogućnost razvoja bolesti vezanih uz velike vrućine. Važno je piti dovoljno tekućine, ali ne naglo.

 

Klonite se vrućine

 

  • Sklonite se u najhladniju prostoriju vašeg stana ili kuće, posebno noću.
  • Ako vaš stan/ kuću ne možete držati u hladnom, provedite od dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (primjerice javna zgrada koja je hlađena).
  • Izbjegavajte izlazak izvan stana ili kuće u najtoplijem dijelu dana.
  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično u jutro između 4.00 i 7.00 sati.
  • Potražite sjenu.
  • Ne ostavljajte djecu ili životinje u parkiranom vozilu.
  • Redovito koristite kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Osobitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitne kreme s najvećim faktorom.
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

 

Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

 

  • Izbjegavati boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te bolesnici oboljeli od šećerne bolesti.
  • Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamatanje u hladne mokre ručnike, hladiti se mokrom spužvom, kupke za noge i dr.
  • Nosite laganu široku svjetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete van, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale.
  • Koristite laganu posteljinu, plahte, po mogućnosti, bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline.
  • Pijte redovito vodu i izbjegavajte alkohol i napitke s previše kofeina i šećera.
  • Jedite više puta dnevno male obroke. Izbjegavajte hranu bogatu bjelančevinama.

 

Pomognite drugima

 

  • Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive osobe mogle bi zatrebati pomoć tijekom vrućih dana.
  • Razgovarajte o toplinskom valu s vašom obitelji. S obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti.
  • Ako je netko koga vi poznajete pod rizikom, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno.
  • Ako osoba uzima lijekove, provjerite s liječnikom koji ih liječi, kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu.
  • Položite tečaj prve pomoći kako bi naučili što poduzeti u slučaju toplinskog udara i ostalih hitnih stanja. Svatko mora znati kako reagirati.

 

Ako imate zdravstvene probleme

 

  • Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku).
  • Tražite savjet liječnika, ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova.

 

Ako se vi ili drugi oko vas osjećaju loše

 

  • Tražite pomoć ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju. Što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu.
  • Popijte vodu ili voćni sok kako biste nadoknadili tekućinu.
  • Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon provedenog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu, pijte tekućinu koja sadrži elektrolite, a u slučaju grčeva koji traju više od jednog sata, potrebna je medicinska pomoć.
  • Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju.

 

Ako neki član vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), grčeve i/ ili su bez svijesti, odmah pozovite liječnika/ hitnu medicinsku pomoć. Dok čekate na liječnika/ hitnu medicinsku pomoć, smjestite osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignute joj noge, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz ventilator i špricanje kože vodom temperature od 25 do30˚C. Mjerite temperaturu tijela. Hladite osobu dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°C. Nemojte davati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. Osobe bez svijesti postavite u ležeći bočni položaj.

 

Važni brojevi

 

  • Hitna medicinska pomoć – 194 (cijela Hrvatska)
  • Europski centar 112 - djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija u Hrvatskoj